ZIĐIN MAJNING PODNEO ZAHTEV ZA ZELENU DOZVOLU ZA ISTRAŽIVANJA ZLATA I BAKRA U ZONI BUDUĆEG RUDNIKA MALKA GOLAJA
Kompanija Serbia Zijin Mining pokrenula je postupak za nastavak geoloških istraživanja bakra i zlata na prostoru Brestovac–Metovnica do 2028. godine, na području Bora i Zaječara, piše eKapija. Istraživanja obuhvataju područje na kojem se planira otvaranje novog velikog rudnika Malka Golaja, u blizini postojećeg rudnika Čukaru Peki.
Kako navodi eKapija, Ministarstvo zaštite životne sredine objavilo je da je Serbia Zijin Mining podnela uredan zahtev za odlučivanje o potrebi procene uticaja na životnu sredinu za projekat geoloških istraživanja bakra, zlata i prateće rudne mineralizacije na prostoru Brestovac–Metovnica, u okviru Timočkog magmatskog kompleksa.
Zahtev je podnet 27. avgusta 2026. godine, a odnosi se na istražni prostor površine oko 59 kvadratnih kilometara, koji obuhvata delove teritorija Bora i Zaječara. U njemu se nalazi i ležište Malka Golaja, smešteno oko sedam kilometara jugoistočno od rudnika Čukaru Peki, najvećim delom na području zaječarskog sela Nikoličevo, a delom u ataru Metovnice.
Rok za dostavljanje mišljenja o ovom postupku traje do 27. novembra, dok dokumentacija, prema navodima eKapije, još nije dostupna na internetu.
Istog dana kompanija je podnela i drugi zahtev, koji se odnosi na susedni istražni prostor Brestovac–zapad, za period od 2023. do 2026. godine. Ova zona obuhvata područje zapadno od postojećih kopova, od Brestovca i Šarbanovca prema administrativnoj granici sa Zaječarom.
Planira se kompleks površine 126 kvadratnih kilometara
Širi plan razvoja ovog područja već je predstavljen kroz Prostorni plan područja posebne namene rudarsko-metalurškog kompleksa Čukaru Peki i Malka Golaja, čiji je rani javni uvid održan tokom leta.
Prema planskoj dokumentaciji, budući rudarsko-metalurški kompleks trebalo bi da obuhvati oko 126 kvadratnih kilometara na teritoriji Bora i Zaječara, uz razvoj postojećeg podzemnog rudnika Čukaru Peki i otvaranje novog rudnika Malka Golaja.
U dokumentaciji se navodi da su na ležištu Malka Golaja procenjene rezerve od oko 2,81 milion tona bakra i 92 tone zlata. Planirani razvoj kompleksa ima vremenski horizont do 2050. godine.
Pored novog rudnika, plan predviđa izgradnju metalurške topionice kapaciteta do 400.000 tona bakra godišnje, fabrike sumporne kiseline i flotacijskog jalovišta površine oko 1.900 hektara u dolini Kriveljske reke.
Predviđeno i moguće preseljenje stanovništva
Planskom dokumentacijom predviđena je i mogućnost preseljenja stanovništva, pre svega iz sela Oštrelj, kao i izmeštanje postojećih saobraćajnica ukoliko rudarske aktivnosti dovedu do sleganja terena ili ugrožavanja bezbednosti.
Za potrebe kompleksa planirano je zahvatanje više od 800 litara vode u sekundi iz Crnog Timoka. Istovremeno, područje planiranog rudnika nalazi se na nekoliko kilometara od Gamzigradske banje, zaječarskih izvorišta pijaće vode i zaštićene okoline arheološkog lokaliteta Feliks Romulijana.
Planovi za izgradnju novog rudnika izazvali su zabrinutost dela stanovnika i ekoloških udruženja, koji su tokom ranog javnog uvida ukazivali na moguće posledice po vodosnabdevanje, poljoprivredu i zaštićenu kulturno-istorijsku zonu Gamzigrada.
Dodatnu pažnju javnosti privukla su terenska istraživanja udruženja Eko Istok i biologa iz oktobra 2026. godine. Tom prilikom na lokalitetu Malka Golaja zabeleženo je prisustvo 117 zaštićenih biljnih i životinjskih vrsta, među kojima je i velika mužica, biljka za koju se ranije smatralo da je iščezla sa teritorije Srbije.
Izvor: eKapija




