Na obali Dunava, nadomak Kladova, već vekovima ponosno odoleva tvrđava Fetislam, monumentalna građevina koju su Turci podigli polovinom 16. veka, nakon zauzimanja Beograda. Ovaj spomenik kulture iz godine u godinu privlači sve veći broj posetilaca, čuvajući bogatu istoriju i kulturno nasleđe među svojim zidinama.
Tvrđava je podeljena na dve fortifikacione celine – mali i veliki grad, građene u različitim periodima. Mali grad sagrađen je 1524. godine, dok su Austrijanci početkom 18. veka podigli veliki grad sa okolnim bedemima, uz zapadni deo varoškog bedema i varoš kapiju.

– Tvrđava ima deset prostorija, takozvanih laguma ili kazamata, koje su služile u različite svrhe – od zatvora do skladišta opreme i materijala. U barutnom magacinu danas su izloženi eksponati koji prikazuju tursku nošnju i instrumente janičara – kaže za RINU Gabriela Avramović iz Turističke organizacije Kladovo.
Tokom osvajanja Beograda, Turci su se podelili u dve vojske – zapadnu i istočnu. Istočnu vojsku, koja je napredovala preko Severina i Erdelja, predvodili su Bali-beg i Ahja-paša, po naređenju sultana Sulejmana Veličanstvenog, koji je izdao zapovest o gradnji tvrđave na strateški važnom mestu uz Dunav.
Fetislam je 1964. godine proglašen za spomenik kulture. Iako je prvobitno izgrađen u osmanskom stilu, austrijska vlast mu je kasnije dala prepoznatljiv barokni pečat. Mali i veliki grad razlikuju se po svojoj odbrambenoj koncepciji, što je i danas vidljivo.
– U malom gradu danas postoji letnja pozornica sa oko 800 mesta, gde se tokom godine održavaju pozorišne predstave, koncerti i kulturne manifestacije. Jedina potpuno očuvana prostorija iz perioda Osmanskog carstva je Barutana, koja je služila za skladištenje baruta i oružja – dodaje Avramović.
Prema istorijskim podacima, u velikom gradu je bilo oko 400 kuća i 410 vojnika koji su raspolagali sa 76 topova i 200 pušaka. U malom gradu su se nalazile dve kule, dok je u vreme Turaka tvrđava imala čak 12 visokih kula prekrivenih daskom i čeramidom, sa četiri etaže. Donji spratovi služili su za čuvanje oružja, a gornji kao puškarnice.

Srbi su u tvrđavi boravili između 1810. i 1813. godine, kada im je Ibrahim-beg predao oružje. Tada je tvrđava kratko nosila naziv Svetislav, ali je ubrzo vraćeno staro ime – Fetislam, što znači „Kapija islama“. Turci su tvrđavu predali Srbima 19. aprila 1860. godine u Beogradu, a samo nedelju dana kasnije, 26. aprila, i kladovsku tvrđavu, predavši sve ključeve i oružje.

Zanimljivo je da je sav građevinski materijal za izgradnju tvrđave vađen iz Dunava, a unutar njenih zidina postoje i dva tajna prolaza koji su Turcima omogućavali da sa obale reke kroz tunele stignu do Barutane.
– Broj posetilaca raste iz godine u godinu. Najviše dolaze turisti iz Rumunije, ali sve je više i domaćih i stranih gostiju iz drugih zemalja. Fetislam je za posetioce zvanično otvoren 26. aprila 2023. godine, na Dan opštine Kladovo, i od tada je postao jedno od najposećenijih mesta u ovom delu Srbije – ističe Avramović.
Tvrđava Fetislam danas nije samo spomenik prošlih vremena, već i živ prostor kulture, umetnosti i odmora. Letnja pozornica i događaji koji se održavaju unutar njenih zidina vraćaju život u stari grad i čine ga simbolom Kladova i Timočke Krajine.