Arheološki muzej Đerdapa obeležava 30 godina postojanja: OTVARA SE NOVA STALNA POSTAVKA SA VIŠE OD 1.100 EKSPONATA
Povodom obeležavanja 30 godina od osnivanja Arheološkog muzeja Đerdapa, u utorak, 17. novembra, u 14 časova, u Kladovu će svečano biti otvorena nova stalna postavka. Posetioci će imati priliku da vide više od 1.100 eksponata koji svedoče o bogatoj arheološkoj i kulturnoj prošlosti đerdapske regije.
Arheološki muzej Đerdapa osnovan je 1996. godine u Kladovu, a danas deluje u sastavu Narodnog muzeja Srbije. Osnovan je sa ciljem da rezultate velikih arheoloških istraživanja predstavi javnosti i sačuva bogato kulturno nasleđe ovog područja.
Nova stalna postavka obuhvata period od najranijih ljudskih naselja iz mezolita, koja potiču iz 10. milenijuma pre nove ere, do srednjovekovnih nekropola i naselja iz 16. veka.

Kroz više od 1.100 eksponata predstavljene su promene kulturnog pejzaža Đerdapa, razvoj lokalnih zajednica, migracije, multikulturalnost i promene identiteta stanovništva. Posebno mesto zauzima Dunav, koji je kroz istoriju imao višestruku ulogu – bio je prirodna i odbrambena granica, ali i prostor povezivanja različitih kultura i zajednica.
Osnivanje muzeja bilo je rezultat dva velika arheološka istraživačka projekta pokrenuta tokom izgradnje hidroenergetskog sistema Đerdap. Njihov cilj bio je da se naučni rezultati istraživanja predstave široj javnosti i pretoče u trajnu muzejsku postavku.
Izgradnja hidroenergetskog sistema omogućila je istraživanja više od 70 arheoloških lokaliteta duž desne obale Dunava, od Golupca do Radujevca. Prvi veliki istraživački projekat realizovan je od 1964. do 1971. godine, a drugi u periodu od 1978. do 1990. godine.
Arheološka istraživanja na pojedinim lokalitetima nastavljena su i nakon završetka ovih projekata. Među njima je i rimsko utvrđenje Diana, gde su istraživanja trajala do 2012. godine, a obnovljena su 2024. godine.

Poseban značaj istraživanja Đerdapa odnosi se na proučavanje rimske prošlosti. Više od 40 od ukupno 70 istraženih lokaliteta pripadalo je rimskom odbrambenom sistemu na Dunavu, poznatom kao Dunavski limes.
Istraživanja su donela nova saznanja o razvoju ovog dela granice Rimskog carstva, ali su doprinela i prepoznavanju njegovog potencijala za upis na Uneskovu Listu svetske baštine. Srbija je Dunavski limes uvrstila na svoju Tentativnu listu 2015. godine.
Ovogodišnji jubilej ujedno obeležava i tri decenije saradnje sa Hidroelektranom Đerdap, odnosno Elektroprivredom Srbije, i Opštinom Kladovo.
Autorka nove stalne postavke je prof. dr Tatjana Cvjetićanin, muzejski savetnik Narodnog muzeja Srbije.
Ulaz na svečano otvaranje nove stalne postavke je slobodan.




