Beograd, 20. oktobar – Prema redovnom ekonomskom izveštaju Svetske banke za Zapadni Balkan, stopa inflacije u Srbiji je počela da pada, ali i dalje se nalazi među najvišima u Evropi. Iako su se sproveli selektivni državni kontrolni mehanizmi, cene hrane su bile ključni pokretač ovog trenda, beležeći rast od značajnih 21,1 odsto u julu 2023. Ova informacija preneta je izveštajem objavljenim na portalu Nova ekonomija.
Izveštaj ističe da je inflacija u Srbiji ostala uporno visoka i počela da opada kasnije nego u drugim uporedivim zemljama Centralne i Istočne Evrope. U martu 2023, indeks potrošačkih cena (IPC) dostigao je rekordnu vrednost od 16,2 odsto, predstavljajući najviši nivo inflacije od početka merenja IPC-a u januaru 2007. IPC se definiše kao mera prosečne promene cena fiksnog korpa robe i usluga koje domaćinstva kupuju radi zadovoljavanja svojih osnovnih potreba.
Nakon što je dostigla svoj vrhunac u martu, inflacija je postepeno počela da opada, sa stopom od 11,5 odsto u avgustu.
Međutim, iako se inflacija nije istovremeno povećavala i dostigla vrhunac u svim evropskim zemljama, stopa rasta cena u Srbiji i dalje spada među najviše u regionu.
Lazar Šestović, viši makroekonomista Svetske banke za Srbiju, istakao je da je „inflacija u Srbiji prevashodno vezana za pitanje cena hrane.“ On je naglasio da je došlo do neočekivanog rasta cena hrane u odnosu na druge zemlje regiona Centralne i Istočne Evrope, i da su se razmatrali neki netržišni i nekomercijalni faktori koji su doprineli tome, uključujući povećanje marži na hranu.
Jedan od razloga zašto je vrhunac inflacije u Srbiji osetio kasnije u poređenju sa drugim zemljama bio je i uticaj cena energenata, s obzirom na prelivanje međunarodnih cena energenata na Srbiju.
Šestović je istakao da su „uvezena inflacija“ i administrativno kontrolisane cene energenata u Srbiji odložile reakciju na međunarodne cenovne promene. On je dodao da će ostati da se vidi kakav će uticaj imati nedavno povećanje akciza.
Svetska banka očekuje da će prosečna inflacija u Srbiji u 2023. godini iznositi 12,4 odsto, u 2024. godini 5,3 odsto, a u 2025. godini 3,5 odsto, prema izveštaju. Ovo ukazuje na planove za postepeno smanjenje inflacionih pritisaka u narednim godinama, uz nadu da će se situacija sa cenama hrane ubrzo poboljšati.