Referentna cena bakra na Londonskoj berzi metala (LME) dostigla je u sredu više od tromesečnog maksimuma, probijajući granicu od 10.000 dolara po toni. Ovaj nagli skok podstaknut je ozbiljnim poremećajem na globalnom tržištu, uključujući pad zaliha i strahove od novih carina koje bi mogla uvesti američka administracija Donalda Trampa.
Zalihe bakra u skladištima koja čine globalnu mrežu LME spustile su se na najniži nivo još od 2023. godine. Ovaj pad zaliha, u kombinaciji sa carinama koje pogađaju trgovačke kuće i topionice, uzburkao je tržište do te mere da je Londonska berza bila primorana da prošlog meseca uvede nova pravila kako bi obuzdala volatilnost. Nova pravila nameću dodatne kreditne zahteve za trgovce sa velikim pozicijama.
„Frenetični transfer metala iz celog spoljnog sveta u SAD učinio je bakar najemotivnijim tržištem metala trenutno“, izjavio je Tom Prajs, analitičar iz kompanije Panmur Liberum.
Uoči mogućeg uvođenja američkih carina na uvoz bakra, ogromne količine ovog metala slivaju se iz Evrope i Azije ka SAD. Time se dodatno pojačava konkurencija za već oskudne evropske i azijske zalihe. Velike trgovačke kuće kao što su „Mercuria“ i „Vitol“ pokušavaju da prošire svoje prisustvo na tržištu osnovnih metala.
Zbog naglog rasta potražnje, došlo je i do neuobičajenog fenomena na tržištu fjučersa: spot cene bakra porasle su iznad tromesečnih forvard cena, što je retka situacija poznata kao „obrnuto“ (backwardation). Prošle nedelje, spot cena bila je skoro 400 dolara viša od fjučers ugovora, što je najveći jaz zabeležen od 2021. godine.
„Previše je dramatično reći da je tržište bakra u krizi, ali tržište je u veoma zanimljivoj tački“, ocenjuje Alister Manro, strateg za osnovne metale u kompaniji Marex.
U trenutku kada se bakar nalazi na ključnom mestu u tranziciji ka zelenim tehnologijama, globalne napetosti i tržišni poremećaji mogli bi imati šire posledice – kako za industriju, tako i za privrede koje zavise od ovog strateškog metala.